Seminario nasional ho tema Juventude mak futuru, autor ba unidade no dezemvolvimentu nasional

By Media DNICT 12 Novembru 2019, 12:58:01 TLs JUVENTUDE
Seminario nasional ho tema Juventude mak futuru, autor ba unidade no dezemvolvimentu nasional

Fotografia : Abertura seminario nasional ho tema Juventude mak futuru, autor ba unidade no dezemvolvimentu nasional iha Centru Convensaun Dili


DILI- Secretariu Estadu Juventude no Desporto (SEJD) Nelyo Isaac Sarmento hateten tempu ona ba jovens sira hakribi violensia no hadok-an husi krime. Perante foinsa’e sira iha Centro Convensaun Dili (CCD) Segunda feira ne’e Nelyo esklarese joven uluk oferese sira nia a’an ba ukun a’an ne’e laós ho violentu maibe joven nebe hadomi paz no hakribi violensia.

“Uluk ita nia joven sira ne’ebe oferese sira nia a’an ba nasaun ukun a’an ne’e, sira laos ema violentu, sira hadomi paz, sira hakribi violentu, tamba sira la lori kilat hodi hasoru inimigo maibe sira lori sira nia lian, hakilar deit lian, hakilar direitu lian nian, maibe ema hatan ho violentu katak konsikuensia mak mate, entaun ida ne’e fo atensaun mai ita katak ita atu hakribi violentu iha momentu ne’eba ne’e no tamba sa mak momentu ida agora ne’e ita hakarak halo violentu, tamba ne’e ba joven sira hotu-hotu katak hakarak uza oportunidade ida ne’e no hateten katak fo oportunidades ba tempu ita boot sira nian ne’e ba buat ne’ebe diak, no kondisoes ne’ebe estadu ne’e kria, buka aprende nafatin, se tempu eskola karik eskola nafatin no buka atu aprende, hakiak nafatin, dame iha ita nia bairo no ita nia kolega sira no grupo sira atu fo oportunidades diak ba ita nia jerasaun sira no lider sira ne’ebe oras ne’e dadaun hodi hatan ita nia preokusaun ne’ebe ita iha liu-liu ba dezemprego nian no kona-ba edukasaun.” dehan Nelyo Isaac iha seminario nasional ho tema Juventude mak futuru, autor ba unidade no dezemvolvimentu nasional.

Nudar Nelyo, Juventude loriku as’wain oferese sira nia a’an hodi doko mundu atu fo atensaun ba ita nia prosesu ukun a’an ida ne’e, wainhira sira mobiliza malu ho voluntariu no lahatene katak sira nia vida ne’e ohin hotu mak ne’e, maibe sira lori ba no ikus mai sira hetan konsikuensia sofre no balun mate no balun ita lahetan to’o agora.

“Atu fo hanoin ba ita nia jerasaun sira ne’ebe tuir mai ne’e no kona-ba kontribuisaun ema hotu-hotu nian liu-liu ba joven sira no ita bele dehan katak jerasaun kontinuador sira ne’e maka ita foti loron ne’e hanesan loron nasional juventude, atu fo hanoin ba juventude hotu-hotu katak ita labele loko a’an demais, ita labele hateten katak hau mak matenek liu fali ema sira ne’ebe fo a’an ba rai ida ne’e, maibe ita so iha hanoin ba ita nia laran katak ba o nasaun hau pronto atu servi, iha kualker setor ne’ebe bolu hau atu kontribui, ezemplu balun iha desportu karik, balun agricultura karik , balun kondutor karik, maibe ita tenke hamutuk nafatin no unido nafatin atu resolve ita nia kestoens ne’e mai ita resolve laos bolu fali ema seluk atu resolve.” dehan Nelyo iha nia intervensaun nudar orador ho topiku Politika no programa governo ba dezemvolvimento juventude iha Timor-Leste.

Enkuantu, intervensaun Dr.José Ramos Horta nian ho topiku Papel juventude iha luta libertasaun patria no dezemvolvimento hateten problema povu Timor-leste no mundu infrenta ohin loron maka be’e mos, edukasaun, no saude. Iha nia intervensaun hanesan orador ba komemorasaun masacre santa kruz ba dala 28 no selebrasaun loron nasional ba juventude dala 14 ne’e Horta mos koalia kona-ba problema arte marsiais ne’ebe akontese iha nasaun Timor leste, inklui xefe negosiador principal Timor-leste Xanana Gusmao hamutuk ho povu Timor-leste nia esforsu tomak hodi manan ita nia funu ne’e no hetan resultadu diak ba ita nia fronteira maritima ne’e rasik.

Iha okaziaun ne’e, Presidente Komite 12 Novembru Grigorio Saldanha hateten hahu kedas iha tinan 1974 depois akontesementu revolusaun dos cravos iha Portugal no nia kontinuasaun to’o mai akontesementu ida iha tasi tolu ne’ebe vizita husi Amo Papa João Paulo II iha Timor Leste no depois fila fali ba Vaticano aumesmo tempu manas ona to’o massacre Santa Cruz.

“Masakre ne’e hanesan asaun provokasaun ida atu hatudu ba mundu internasional nia matan, masacre ne’e mos fahe ba parte rua mak hanesan asaun pasifika, ka provokasaun no massacre ne’e responsabiliza husi militar Indonesia nia estrategia rasik,” dehan Gregorio iha nia intervensaun ba foinsa’e sira iha CCD ho topiku Espiritu Nasionalismo no patriotismo joven iha ambito 12 Novembro 1991.

Enttretantu, Pe, Juvito do Rego hanesan orador ho topiku Papel parte Igreja ba dezevolvimentu juventude iha Timor-Leste hateten uma kreda tama iha Timor Leste iha tinan Atus lima resin haat. Uma kreda nia papel boot liu mak ida Opos Quor Wou, ne’e ema kbiit laek sira dehan katak husi prezensa minisionario sira bele eduka foinsa’e Timor oan lubuk ida hanesan amu lulik, professor, ministro, deputado, no embaixador. Nudar Amo Juvito, iha momentu regresaun nia laran amu lulik akompana nafatin iha sosiedade nia le’et liu-liu ba jovens sira atu estuda didiak para lori nasaun Timor Leste ba oin ne’ebé diak.

“ Liu husi seminario ne’e atu ita bele refleta fila fali ba akontesimentui pasado nian ne’ebe ita nia juventude infrenta iha pasado nian iha massacre Santa Cruz.”katak Pe Juvito.

Seminario nasional loron ida ne’e marka mos presensa Ministra Edukasaun Juventude no Desportu, Vice Ministro Edukasaun Juventude no Desportu, juventude sira inklui sobrevivente 12 novembro.

 

@COPYRIGHT2019#DNCIT-SEJD#

#PHOTOCREDIT#MEDIAGABSEJD#




Hakerek Komentariu Iha Facebook

Hakerek Komentariu Iha Account Facebook

Hare Komentariu Hotu-Hotu

Hakerek Komentariu