Natalino Ornai Guterres: Hau Sei La Nonok. Hau Sei Luta Nafatin!

By Admin 05 Jeneiru 2023, 14:10:56 TLs JUVENTUDE
Natalino Ornai Guterres: Hau Sei La Nonok. Hau Sei Luta Nafatin!

Hahú kedas husi ki’ik, Natalino hatene ona katak nia diferente tanba nia hahalok la hanesan ho labarik mane sira seluk.

Iha eskola, Natalino hahú hetan bully (ka asédiu morál) fíziku no mós verbál. Ezemplu, iha loron ida, nia kolega ida dada tun nia kalsa iha klase laran, no Natalino nia reasaun mak tanis, maibé ema hotu hamnasa nia. Ezemplu seluk, wainhira Natalino nia profesór hanorin konaba tópiku órgaun reprodutiva, kolega seluk iha klase laran husu pergunta, “entaun, ema hanesan Natalino ne’e tama ba kategoria saida?” Ida ne’e halo Natalino nia laran moras tebes.

Liafuan sira ne'ebé Natalino rona husi ema sira barak mak negativu hanesan, “se ó halo jeitu hanesan ne’e, ó sei laiha futuru. Wainhira ó bo’ot ó sei sai hanesan ema hirak ne'ebá, ne'ebé mak ema bully. Sira hanesan lixu ida iha sosiedade.” Balun mos fó sala ba Natalino no dehan katak sira bully nia hanesan ne’e tanba nia hahalok sira hanesan feto.

Abuzu sira ne’e la'ós de’it afeta ba Natalino nia saúde mentál maibé ba nia prestasaun iha eskola mós. Natalino uluk hanesan labarik ida ne'ebé matenek iha eskola, nia sempre hetan primeiru klasifikasaun iha eskola, maibé wainhira nia hahú hetan abuzu sira ne’e, Natalino nia prestasaun iha eskola mós tun tebes. No abuzu sira ne’e mós halo Natalino senti ba eskola ne’e hanesan torturasaun ida ba nia, tan ne’e iha tempu ne'ebá nia la gosta ba eskola.

Natalino nia istória ida ne’e hatudu kona-ba oinsá mak ita nia asaun no liafuan sira bele sai hanesan kro'at ne'ebé bele hakanek ita nia maluk seluk. Hahalok sira hanesan ne’e reprezenta bully ne'ebé dalabarak ita konsidera hanesan “goza de’it” ka “halimar de’it,” no nune’e ita senti hirak ne’e buat baibain de’it, maibé liafuan no asaun halimar sira ne’e bele fó impaktu ne'ebé ladi'ak ba ita nia maluk sira seluk. Hahalok “bully” sira hanesan ne’e ita labele normaliza no ita presiza prevene tanba ita lakohi atu halo ita nia maluk ida tan esperiénsia saida mak Natalino hasoru.

Karik ita hakarak moris iha sosiedade ne'ebé livre no unidu, ita presija kria espasu ida iha ne'ebé ita konsidera “respeitu” hanesan valor boot ida ne'ebé ita tane aas liu. Ho nune’e, maski ita iha diferensa iha hanoin, jéneru, idade, relijiaun, klase sosiál, orientasaun seksuál ka background sira seluk, maibé ita bele moris hamutuk iha dame. Respeitu ne’e buat ida ne'ebé iha ita nia an no ita bele kontrola. No ita presiza haree ita nia diferensa la'ós hanesan meius ida ne'ebé separa ita maibé ne’e símbolu husi diversidade. Winhira ita nia sociedade bele simu no respeita diversidade, mak ita bele iha inkluzaun iha ita nia rain. No inkluzaun ne’e importante ba ita nia rain nia dezenvolvimentu.

Wainhira Natalino to’o iha ne’ebé nia komesa laran monu ka gosta ema seluk, hanesan joven sira seluk, nia senti diferente liu tan. Liuliu tamba Natalino hatene katak nia tau laran ba ema ho jéneru hanesan ho nia. Natalino sempre koko luta kontra nia sentimentu sira ne’e. Dalaruma nia reza atu buat sira ne’e lakon husi nia an, nia hateten iha nia orasaun: “Nai favor ida halo ha’u sai normal, ha’u lakohi atu sai hanesan ne’e.”

Iha tinan 2007 wainhira Natalino ba eskola iha rai li’ur, nia la hatene konaba lesbian, gay, bisexual, transgender, queer, and intersex (LGBTQI), no nia mos lagosta ema LGBTQI sira. Iha ne’ebé de’it nia hasoru ema LGBTQI sira, nia lakohi hakbesik-an ba sira, tanba sira fó hanoin ba nia konaba nia an ida ne’ebé nia lakohi atu simu.

Iha rai li’ur, Natalino hasoru kolega Timoroan ida ne’ebé mak ba ko’alia no deskobre nia an ba Natalino. Nia kolega ne’e inspira Natalino atu “come out” ka loke an. Ho nune’e, Natalino mós hahú envolve an iha movimentu sira iha universidade, hanesan grupu Arkuiris. Liu husi grupu ne’e, nia bele rona esperiénsia ne’ebé partilla husi membru grupu sira, ne’ebé reflete saida mak nia hasoru mós. Iha momentu ne’ebá, Natalino realiza katak, dalabarak ema hakarak fahe sira nia istória, la’ós atu fó benefísiu ba sira nia an de’it, maibé tanba sei iha labarik barak ne’ebé sei esperiénsia istória ne’ebé hanesan. Sira espera katak sira nia istória bele tulun labarik no foin-sa’e sira seluk atu hatene, rekoñese, simu, no hadomi sira nia an.

Natalino sente nia la hanesan labarik mane sira seluk dezde nia sei ki’ik, no Natalino rekoñese katak eskola iha rai li’ur la’ós fatór ne’ebé halo nia sai nune’e, maibé rekursu no suporta iha rai li’ur tulun nia hatene nia an no hahú simu nia an. Karik nia la ba eskola iha rai li’ur no la halo interasaun ho ema sira ne’ebé iha istoria hanesan dalaruma Natalino sei ta’uk atu rekoñese nia an ka simu nia an. Dalaruma nia mós sei la kontribui ka luta ba Direitus Umanu liliu direitu ba grupu marjinalizadu sira hanesan LGBTQI iha Timor-Leste.

Forsa ida husi fahe istória mak ita bele tulun maluk sira seluk atu hatene katak sira la mesak. Dalabarak rona istória la’ós de’it kona-ba aprende ema seluk nia esperiénsia maibé ita mós bele deskobre liu tan kona-ba ita nia an husi rona ema seluk nia istória. Tan ne’e fahe istória hanesan dalan ida mós ba hakbiit ita nia an no ita nia maluk sira seluk.

Hafoin remata nia estudu, Natalino ta’uk tebes atu filafali mai Timor. Maibé tanba nia hakarak kontribui ba halo mudansa iha Timor-Leste liu husi nia área estudu no mós iha área justisa sosiál, nia mós deside hodi fila mai Timor. Fulan tolu primeiru iha Timor sai hanesan tempu difisil ba Natalino. Maibé ho suporta husi Natalino nia alin, nia bele hamriik filafali hodi hahú envolve-an iha organizasaun sira hodi luta ba direitu ba ema no komunidade LGBTQI sira nian.

Natalino halibur malu ho kolega sira ne’ebé open minded (hanoin luan) no hamutuk sira harii organizasaun HATUTAN. Iha tinan 2017, sira organiza primeira Marsa Pride iha Timor-Leste. Idea no objetivu husi movimentu HATUTAN mak atu muda sosiedade nia perspetiva, maibé ba Natalino pesoalmente mak atu muda nia família nia perspetiva mós. No tuir nia hanoin atu halo ida ne’e, ita presiza iha paixaun, no atu iha paixaun, ita presiza halo asuntu ne’e sai pesoál. Hanesan Natalino hateten:

“Ha’u iha interese bo’ot tebes atu ko’alia kona-ba asuntu ida ne’e tanba ida ne’e ha’u nia realidade mós. Saida de’it mak sei akontese, ida ne’e sei fó impaktu mós ba ha’u nia moris no ha’u nia futuru. Tan ne’e, ha’u sei la nonook. Ha’u sei luta nafatin!”

“Ho ha’u nia edukasaun, ha’u iha priviléjiu, no ha’u laiha buat ida atu lakon, tan ne’e ha’u presiza vokal kona-ba isu ida ne’e. Se ema hakarak fó servisu mai ha’u, sira sei fó servisu mai ha’u tanba ha’u nia kualidade,” Natalino hatutan.

Tuir Natalino nia liafuan, karik ita hakarak halo mudansa ruma iha ita nia sosiedade, primeiru ita presiza iha paixaun ba mudansa ne’ebé ita atu halo, no atu iha paixaun, ita presiza halo asuntu ne’ebé ita foti ne’e sai pesoál.

Edukasaun ne’e priviléjiu ida ne’ebé fó ita podér hodi halo diferensa no mudansa. Edukasaun mós haforsa ita nia lian no haluan ita nia koñesementu. Edukasaun fó ita podér ba hili ka halo eskolla. Edukasaun mós fo kapasidade mai ita atu haree mundu ho perspetiva oin-oin. Edukasaun tulun ita atu atinji ita nia mehi mós. Ita nia edukasaun ne’e ita nia priviléjiu.

Natalino partisipa iha eventu ida ne’ebé realiza iha Filipina iha tinan 2017, iha ne’ebá ba dahuluk nia hasoru inan-aman husi LGBTQI sira husi grupu ida naran Parents, Families and Friends of Lesbians and Gays (PFLAG). Iha eventu ida ne’e, parente sira fahe sira nia esperiénsia no istória hanesan aman ka inan ba oan sira ne’ebé LGBTQI. No istória sira ne’e inspira tebes Natalino tanba istória sira ne’e bele halo nia komprende liu tan kona-ba nia parente sira nia perspetiva. Nia dehan, “ne’e la’os sira mak la gosta ka odi ha’u, maibé sira moris iha sosiedade ida ne’ebé kondisiona sira atu la gosta ka odi ema hanesan ha’u.

            Husi nia esperensia sira hotu, Natalino nia mensajen ba foin-sa’e sira mak; “Se ita hakarak muda ita nia sosiedade, ita presiza muda uluk ita nia-an,” no “Hanesan umanu buat ki’ik ne’ebé mak ita bele halo mak respeitu.” Ba familia sira ne’ebé iha membru familia ne’ebé iha identidade jéneru no orientasaun seksuál hanesan ho nia, Natalino fó-hanoin atu “ita presiza halo liu tan husi respeitu, ita tenki simu ita nia maluk sira no hadomi sira, koko atu labele julga ema.” Ikus liu, “Hanesan foin-sa’e, importante tebes mai ita atu treina ita nia hanoin hodi haree buat hotu ho krítiku, no ita presiza komprende ema seluk nia perspetiva mós.”

Timor oan sira, liuliu foin-sa’e sira, presiza atu respeitu ema seluk ne’ebé diferente ho ita. Hadook an husi julga ema, liuliu grupu marjinalizada sira. Koko aprende no treina ita nia hanoin atu sai krítiku.  Koko atu hanoin husi perspetiva oin-oin, no koko atu komprende perspetiva seluk mós. Mudansa presiza hahú husi ita nia an molok hakat sai ba li’ur. Importante tebetebes atu transforma Timor-Leste no mundu tomak sai fatin ida ne'ebé livre ho inkluzaun ne’ebé hako’ak ema hotu.




Hakerek Komentariu Iha Facebook

Hakerek Komentariu Iha Account Facebook

Hare Komentariu Hotu-Hotu

Hakerek Komentariu