- Natalino Ornai Guterres: Hau Sei La Nonok. Hau Sei Luta Nafatin!
- Ricardo Marques: Ba Serbisu Buka Osan Iha Rai Liur, Labele Haluha Fila Mai Investe iha Timor-Leste
- Fausto Marlius: Dudu Karrosa Lixu Hodi Hetan Osan, Too Gradua iha UNPAZ
- Saida mak Doping?
- SEJD Enkoraja Joven Sira Atu Sai Autor Ekonomika Hodi Kontribui Fo Solusaun Ba Ita Nia Rain
- Livraria Online, Opsaun Hodi Tulun Foin-Sae Sira
- SEJD Monitoriza Implementasaun Jinastika Timor-Leste iha Munisipiu Manufahi
- Grupu Klibur Kalohan Foun Suku Lahane Oriental koileta Ikan Nila hetan rendementu $ 360.00
- SEJD ho Autoridade Lokal Munisipiu Ainaro koileta Ikan Atividade Istimulu Empreendedorizmu Juventude
- Sekretariu Estadu Abrao Saldanha Haksolok ho Grupu Juventude Hakiak Karau nia Kriatividade Produtivu
Mane Adultu Porsentu 70 Konsome Tabaku
DILI, (TATOLI) – Reprezentante Organizasaun Mundiál Saúde (OMS), Dongbao Yu, informa Timor-Leste país ida ne’ebé nia taxa prevalénsia tabaku boot iha mundu. Tuir peskiza Demografia Saúde 2009-2010 no peskiza husi NCD Riks Factor hatudu kuaze porsentu 70 mane adultu konsome tabaku. “Rezultadu Global Youth Survey iha 2013 hatudu prevalénsia porsentu 42 adolesente ho idade 13-15 ne’ebé na’in-rua husi estudante na’in-tolu ne’e sira horon tabaku nia suar iha uma. Kuaze porsentu 70 labarik ho idade 13-15 horon tabaku nia suar iha fatin públiku”, Dongbao afirma iha ámbitu semináriu advokasia ba Ministériu Solidariedade Sosiál no Inkluzaun kona ba implementasaun dekretu lei nú. 14/2016, rejime kontrolu nasionál tabaku aliña ho kuadru konvensaun kontrolu tabaku, iha Kaikoli ohin, ne’ebé organiza husi AIFAESA ho OMS. Hatutan iha Timor-Leste, moras la tranzmisivel (lada’et) hanesan moras kardiovaskulár no krónika pulmaun mak kauza mate. Internasaun (baixa) ospitalár tanba moras lada’et kontinua aumenta liuliu ba joven sira. “Global Youth Survey iha 2013 hatudu katak joven bele sosa sigarru ho fásil. Besik porsentu 83 fumadór atuál ho idade entre 13-15 sosa sigarru iha loja ou vendedór ambulante. Metade husi sira dehan larekuza atu sosa sigarru tanba de’it sira-nia idade. Publisidade seidauk bandu. Joven porsentu 79 haree publisidade tabaku durante loron 30 ikus?”, nia haktenik. Reprezentante OMS ne’e dehan bainhira hatene tabaku ne’e riksu, maibé tanba sá ema nafatin uza. “Entantu, la hola parte iha kultura timoroan atu toba iha kama ospitál mate neineik no moras tanba kánkru pulmaun. Lahola parte iha kultura timoroan nian mate tanba atake kardíoku, strok, moras seluk ne’ebé bele prevene ne’ebé kauza husi fuma sigarru. Ho informasaun, povu Timor-Leste no nia gerasaun bele halo eskolla di’ak relativa ba sira-nia saúde no konsome tabaku. La’ós kultura ema ida ida nian atu konsome tabaku, ne’e eskolla indivíduu nian”. Tanba ne’e Governu Timor-Leste serbisu hamutuk ho nia parseiru introdús lejislasaun kontrolu tabaku, tau regulamentu rigorozu kona-ba publisidade no hasa’e taxa ba sigarru nian no lansa kampaña atu lori mesajen ho poténsia atu salva vida ema Timor-Leste ohin loron. “Ho lideransa forte, edukasaun, advokasia ne’ebé forte, povu Timor-Leste no jerasaun futura bele halo eskolla di’ak relativamente ba sira-nia saúde no konsome tabaku”.