Istoria Susesu : Ameta, Foin-sae Kriador, Ispirasional

By Media DNICT 24 Febereiru 2021, 12:46:37 TLs JUVENTUDE
Istoria Susesu :   Ameta, Foin-sae Kriador, Ispirasional

Fotografia : Mariano da Costa Alves "Ameta" hamutuk ho nia traballador na’in rua iha Coffee Shop Fomentu II. Imajen/DNCJ


AMETA, FOIN-SA'E KRIADOR IDA, INSPIRASIONAL

 

Susesu la mosu mai hanesan milagre, mehi kalan la transforma diretamente ema nia destinu, sa-tan mehi iha loron manas alias “mimpi di siang bolong”. Mehi ne’e importante nu’udar “ponto de arranca,” maibe ninia atinjimentu sei sai realidade, bainhira mehi ida hatuur iha ema ninia vontade no esforsu nia leten. Mehi labele hela hanesan mehi deit.

Pelomenus ida ne’e mak esperiensia ne’ebe Mariano da Costa Alves, koñesidu ho naran “Ameta” hatudu hanesan referensia ne’ebe ita bele hasara tuir, liu-liu ba foinsa’e ohin loron nian, ne’ebé moris iha sosiedade moderna, kompetitivu no komplexu nia laran.

Ameta, joven ho idade tinan 28, moris iha Postu Administrativu Atsabe, Munisipiu Ermera, iha loron 4 fulan Juñu tinan 1992, nu’udar oan dahuluk hosi maun alin na’in 4 (mane hotu), hosi uma kain Fernando da Costa Gomes no Filomena da Silva.

Remata tiha ninia estudu nivel sekundariu iha Eskola Finantil-Dili, tinan 2011, nia deside buka servisu rasik hodi bele sustenta ninia moris durante hela iha Dili, tanba hela dok hosi inan-aman. Moris iha Dili, diferente ho vida agrikultor kafé iha tempu ne’ebé Ameta sei hela hamutuk ho ninia inan aman iha Atsabe. Iha ne’ebá, Ameta sempre ajuda ninia pai ho mãe ba ku’u no fa’an kafé, hodi selu eskola no sustenta moris iha família, maibe moris iha sidade oinseluk liu. Ameta enfrenta esperiensia moruk durante hela iha sidade kapital Dili.

Ameta haktuir esperiensia ne’ebé nakonu ho matanwen bainhira nia lakon ninia inan-aman iha tempu ne’ebe nia sei presiza tebes. Nia inan husik hela mundu iha tinan 2002, kuandu Ameta sei tuur iha banku eskola pre-sekundaria Dr. Jose Ramos Horta, Atsabe. La-kleur deit, tinan hat liu tiha, mosu krize 2006, ninia pai nu’udar mahon ba sira maun alin na’in rua mos tenke husik hela sira mesak hodi ba kumpri nia obrigasaun iha prizaun Becora, relasiona ho aktu krime ne’ebé nia komete durante situasaun krize.

Ameta hateten nia deside muda mai Dili ne’e tan deit hakarak atu kontinua ninia estudu iha nível sekundariu no tanba iha Atsabe laiha eskola sekundariu. Situasaun ida ne’e sai dezafiu boot ba Ameta ninia moris hanesan estudante hela tuir família iha Dili maske ambiente moris iha família la-hanesan ona moris ho inan aman rasik. Durante fulan 3 Ameta hela ho família hasoru difikuldade oinoin ba ninia prezensa iha família ida ne’e no nia rasik senti katak situasaun ne’e ladun konfortavel ba nia. Ikus mai, nia rasik deside hodi husik hela família ne’ebe nia hela ba iha Fomentu II, hodi muda ba hela fali iha mota Comoro nia ninin hamutuk ho ema seluk ne’ebé servisu iha mota laran durante tinan rua (2). Iha ne’ebá, Ameta ho kolega sira hela iha lona mutin marka Unicef nia okos. Sira servisu maka’as, piñera rai henek hodi hetan osan ruma ba sustenta nia moris.

Nu’udar foinsa’e ida hosi família mukit no kiak, situasaun ida ne’e la-hamate espiritu, vontade no esforsu Ameta nian. Hanesan ho ninia kolega, kompañeru-da-luta sira seluk, Ameta ke’e no piñera raihenek iha mota Comoro laran hodi buka osan, sustenta nia moris no ninia estudu. Ameta nia mehi ba hetan edukasaun sekundaria nia hetan duni, maibé hakat liu hosi difikuldade oinoin, hois matanwen no kosar barak mós.

Wainhira Ameta hala’o hela atividade iha mota laran ho ninia kolega sira, nia hanoin katak iha ninia moris so bele sai nu’udar kondutor hodi lori kareta nomos sai badaen hodi halo uma tanba laiha dalan seluk ba nia hodi aprende tan skill sira seluk. Iha loron ida ninia tiun ida hosi Atsabe, ne’ebé hela iha Tasitolu, mai bolu Ameta atu ba hela ho tiu ne’e ho nia família (Fen no oan na’in 3), maibé primeiru Ameta rezeita tanba nia iha ona esperiensia moruk wainhira hela ho ema seluk. Ameta espresa nia sentimentu no esperiensia ba tiu ne’e dehan“Hau bele ba hela hamutuk ho tiu sira maibe hau laiha osan atu ajuda tiu hola hahan ruma.” Ameta haktuir fila fali istoria ida ne’e ho matanwen no todan los atu koalia, Ameta nonok tiha iha minutu balu nia laran wainhira dadalia ho ekipa SEJD nian kona-ba ninia moris.

Maibe iha momento ne’ebá, Ameta kontinua konta hafoin konsege kontrola ninia emosaun, nia tiu ne’e hateten ba Ameta, “La-iha buat ida, importante ba hela ho hau ajuda haree hau nia oan sira, fase ropa no ajuda tia hodi te’in hahan ba ita”. Nune’e Ameta deside ba hela duni ho tiu ne’e ho ninia família iha Tasitolu kuaze tinan ida to’o nia remata eskola sekundariu iha Finantil-Aimutin, Dili.

Hafoin remata tia Ameta nia estudu iha sekundariu nia hasoru malu ho ninia kolega ida ne’ebé kursu hela iha SOLS Liquisa. Ninia kolega ne’e konvida nia “Se Ameta hakarak ba tuir kursu iha organizasaun ida naran SOLS, ita bele hela iha ne’ebá deit depois aprende lian inglês no sei selu deit $ 15 kada fulan.” Konvite hosi ninia kolega ne’e halo Ameta hanoin katak ida ne’e mak dalan diak liu ba nia duké hela ho família tanba nia lakohi aumenta todan ba família ne’e nia moris.

Ho vontade hakarak aprende lian inglês iha SOLS, no esforsu hakarak sai ema ne’ebé la dependente iha loron ikus, Ameta deside dala ida tan hodi sai hosi família nia uma no ba hela iha SOLS durante fulan 6 (neen) iha Liquisa. Hafoin fulan 6 iha SOLS Liquisa, Ameta muda ba SOLS Becora no hela iha ne’ebá durante fulan 4 hodi aprende hadiak liu tan ninia lian Ingles. La para iha ne’e, Ameta hetan fiar wainhira remata kursu iha SOLS Becora hodi fila fali ba hanorin iha SOLS Liquisa. Aleinde hanorin, nia mós halo esforsu seluk hodi trata dokumentu sira atu ba servisu iha rai liur hanesan iha Inglatera, Korea no Australia.

Situasaun moris ida ne’ebé nia hasoru no hala’o, provoka ninia kreatividade iha ninia pensamentu, estimula mehi ba moris ida diak liu iha ninia hanoin. Mehi ida mak hakarak atu jere rasik negosiu (Coffee Shop) ka kria rasik empregu ida ba ninia aan.

Ho mehi ida ne’e, Ameta hahú servisu nu’udar Barista iha Kafé Letefoho hafoin fila hosi Australia, maibé tamba ho razaun nia hakarak dezenvolve rasik produsaun ba kafé ne’ebé nia iha no esperiensia ne’ebé nia iha halo nia dada-an hosi kompañia ne’ebé nia servisu ba hodi halo produsaun mesak. Ameta rekoñese katak sira iha plantasaun kafé barak maibe seidauk bele produz mesak, nune’e nia deside dezenvolve ninia kafé rasik.

Ho esperiensia koalia lian ingles diak tanba antes ne’e Ameta tuir ona kursu no depois hanorin Ingles iha SOLS, Ameta konsege hetan oportunidade liu iha selesaun ba servisu iha rai liur hanesan Australia, nu’udar traballador iha programa seasonal workers durante fulan tolu, hosi fulan Outubro to’o Dezembro tinan 2016.

Durante iha Australia, Ameta servisu maka’as hamutuk ho ninia kolega sira iha área ku’u aifuan nian mak hanesan ku’u hás no pruning/tesi hás tahan, hahú dadersan tuku 7 to’o lokraik tuku 7, kada loron Ameta ho ninia grupu ida hamutuk ema na’in 5 ku’u hás hamutuk raga 32 no depende ba klima, kuandu udan entaun sira ku’u hás minimu raga 25. Raga ne’e ninia luan metru 1 kuadradu no kuandu ku’u hás nakonu iha raga refere sei hetan osan dólar australia 100 (Atus Ida). Hosi servisu maka’as ida ne’e Ameta konsege simu osan dólar Australia hamutuk 7,800.00 (Rihun Hitu Atus Ualu) wainhira remata misaun seasonal worker iha Australia. Molok atu fila mai Timor, Ameta deside uza osan refere hodi sosa laptop 1 (ida) ho folin dólar australia 300 (Atus Tolu), tanba antes ne’e nia iha ona planu katak sei loke ninia negosiu kafé nian entaun nia presiza tebes laptop 1 no sei sosa tan motorizada 1 kuandu to’o iha Timor, Ameta nia osan hela deit dólar australia 7,400.00 (Rihun Hitu Atus Haat) lori fila mai Timor no troka ba dólar amerikanu hamutuk $ 4,200.00 (Dólar Amerikanu Rihun Haat, Atus Rua), nia deside sosa tan motorizada 1 (ida) marka Vixon/Raider ho folin $ 2,250.00 (Dólar Amerikanu Rihun Rua Atus Rua Limanulu). Tanba ne’e Ameta hela deit osan dólar amerikanu $ 1,950.00 (Rihun Ida Atus Sia Limanulu) maibe tanba Ameta hanoin husik hela ninia família durante fulan 3 hodi ba servisu iha ema nia rai entaun nia deside hasai tan osan dólar amerikanu $ 500.00 (Atus Lima) hodi sosa hahan hanesan fós, mina, masimidar hodi fó ba família iha Atsabe nomos iha Dili, Ameta fahe mos ho osan balu ba família ho montante la-hanesan balu simu $ 5 no balu simu $ 10. Ikus Ameta hela deit ho osan dólar amerikanu $ 1,000.00 (Rihun Ida) hanesan osan inan ne’ebé uza hodi sosa material hanesan redi, martelu, pregu, kadó hodi hahú harii ninia negosiu kafé iha suku Baboe Craik, postu administrativo Atsabe, Munisipiu Ermera ne’ebé antes ne’e nia mehi hela iha nia moris.

Iha tinan 2017, wainhira Ameta serbisu iha Kafé Letefoho nia mos esforsu hodi promove ninia kafé rasik hosi Atsabe no nia mós iha ona esperiensia produs kafé maibe tanba nia hanoin esforsu ida ne’e hanesan nia kontra ona regras kompanhia nian. Nune’e nia deside dada-an hosi kompanhia ne’ebé nia servisu ba no konsege hari’i rasik instalasaun kafé, primeiru iha Atsabe, Suku Baboe Kraik. Instalasaun kafé ne’e nia atividade mak hanesan; sosa, dulas, halo fermentasaun, fase no habai. Instalasaun segundu iha Railaco ho ninia atividade mak hanesan; dulas kopi tanduk ba kafé mos no halo pengepakan hodi exporta ba rai liur. Ameta konsege halo exportasaun ba ninia kafé iha tinan tolu ikus, hanesan iha tinan 2018 exporta tonelada 1 ho rendimentu total $ 5,000.00 (Dólar Amerikanu Rihun Lima), tinan 2019 fali exporta tonelada 19 hetan rendimentu total $ 95,000.00 (Dólar Amerikanu Rihun Sianulu Resin Lima) no iha tinan 2020 exporta tan tonelada hamutuk 52 no hetan rendimentu total $ 307,272.00 (Dólar Amerikanu Rihun Atustolu Hitu no Atusrua Hitunulu Resin Rua).

Ho instalasaun rua ne’e, Ameta komesa halo fornesimentu kafé original mai hosi Munisipiu Ermera ho marka Kafé Organiku Atsabe. Ameta mós halo exportasaun ba rai liur ba destinasaun sira hanesan Nova Zelandia no Irlanda tanba nia servisu hamutuk ho nia parseiru ida naran Matthew Grelly hanesan International Marketing. Ameta konsege hahú halo exportasaun ne’e tamba nia sai nu’udar manan na’in mos iha kompetisaun kafé iha Festival Kafé Timor iha Dili.

Oras ne’e dadaun Ameta harii tan Coffee Shop ida iha Fomentu II, Dili, no sai ona nu’udar fornesidor úniku. Liu hosi negosiu ida ne’e Ameta konsege kria servisu ba joven lubuk boot ida. Pur volta ema na’in 125 feto no mane, inklui joven ho idade 17 - 22 (iha instalasaun Atsabe traballador hamutuk ema na’in 110, iha instalasaun Railaco trabalhador hamutuk ema na’in 13 no iha Coffee Shop Fomentu II iha traballador na’in 2, (feto 1 mane 1).

Ho alkansa ne’e, Ameta fó hanoin ba maluk joven sira seluk atu labele senti lakon esperansa ba moris ida ne’e. Joven tenke iha espiritu, vontade no esforsu maka’as hodi hamosu kriatividade sira, buka aprende barak no manan esperiensia hosi ema seluk no brani kria rasik servisu ba ita nia aan. La bele hanoin deit lori stofmap hodi ba buka servisu, maibe oinsa ita bele halo buat ruma ho ita nia kapasidade rasik tamba vontade no esforsu mak sei loke dalan ba susesu, hanesan Ameta nia istoria moris nian hatudu ona.

 

Hakarek : Cesarino da Silva

Editor : Beldemira de Araujo

 

#FoinSaeMillennialForsaKriativa #DesportuIhaSosiedadeNoPrestasaun

@copyrigthDNICT-SEJD 2021




Hakerek Komentariu Iha Facebook

Hakerek Komentariu Iha Account Facebook

Hare Komentariu Hotu-Hotu

Hakerek Komentariu