Governu hahu preparasaun kona-ba OJE tinan 2019 nian
Governu hahu preparasaun kona-ba OJE tinan 2019 nian

By Admin 27 Agostu 2019, 17:55:35 TLs DESPORTU
Governu hahu preparasaun kona-ba OJE tinan 2019 nian

Governu hahú preparasaun kona-ba OJE tinan 2019 nian

Governu Konstitusionál VIII hala’o sorumutuk, husi loron 12 to’o 18 fulan-setembru, iha auditóriu Ministériu Finansas nian ba “Jornada Orsamentál” ne’ebé mak uluk hanaran “Yellow Road Workshop”.

Iha loron tolu dahuluk husi diskusaun ne’e, membru Governu sira de’it maka partisipa no iha loron 17 no 18 fulan-setembru hala’o semináriu públiku ida ne’ebé maka konta mós ho partisipasaun husi Prezidente no Komisáriu sira husi Komisaun Funsaun Públika (KFP), Reprezentante Banku Sentrál, Koordenadora Komisaun Reforma Fiskál, Diretór-Jerál sira no Diretór Nasionál sira, reprezentante husi Ájensia Públika Autónoma sira, Reprezentante sira husi Auditoridade munisípiu 12 no Autoridade RAEOA nian, no reprezentante sira husi sosiedade sivíl.

Semináriu “Jornada Orsamentál” ne’e hanesan enkontru ne’ebé hala’o tinan-tinan no marka inísiu husi prosesu orsamentál ba tinan 2019 nian, ho hanoin atu define Prioridade Nasionál sira ba OJE, ho forma koordenada no adekuada ho planeamentu no implementasaun husi Planu Estratéjiku Dezenvolvimentu tinan 2011 to’o 2030, husi Objetivu sira Dezenvolvimentu Sustentavel nian, husi Programa Governu Konstitusionál VIII no husi Planu Asaun Anuál sira.

Durante loron rua semináriu “Jornada Orsamentál” ne’e partisipante sira fahe informasaun sira kona-ba sistema planeamentu no jestaun kona-ba finansas públikas, define prioridade nasionál sira no tetu fiskál ba tinan 2019 nian, hodi garante prinsípiu sustentabilidade fiskál, rasionalizasaun gastu no utilizasaun rekursu husi finansas públikas ho kualidade liuhusi observasaun ba kestaun sira maka hanesan “Agora ita iha ne’ebé?”, “Ita atu ba ne’ebé?” no “Asaun saida mak ita tenke foti?”.

Atu determina prioridade nasionál sira no limite másimu orsamentu nian, ho forma rasionál, efikás no sustentavel, diskusaun ne’e ko’alia kona-ba matéria sira hanesan planeamentu no orsamentu, avaliasaun kona-ba dezempeñu sósiu-ekonómiku nian ho análize kona-ba dezempeñu iha despeza sira daudaun ne’e nian, reforma ekonómika no fiskál, no dezempeñu husi investimentu fundu mina-rai nian.

Ministra Finansas iha ezersísiu, Sara Lobo Brites, haktuir katak preparasaun OJE ba tinan 2019 sei hatuur iha prinsípiu fundamentál lima, sustentabilidade fiskál, foku ba prioridade nasionál sira, rasionalizasaun gastu, kapasidade ezekusaun no kapasidade ekonómiku atu absorve orsamentu ne’e.

Primeiru-Ministru, Taur Matan Ruak, hateten katak objetivu prinsipál sira husi planu tinan lima governasaun nian maka hamenus moris-kiak ba 10%, kriasaun postu serbisu foun hamutuk rihun 60 no diversifikasaunn ekonomia. Tau mós hanesan prioridade sira ba OJE tinan 2019 nian maka kontensaun gastu sira no aumenta reseita seluk ne’ebé la’ós maihusi mina-rai.

Ministériu Finansas aprezenta senáriu tolu ne’ebé bele fó dlan ba limite másimu orsamentál ba tinan fiskál 2019 nian ne’ebé sei sai alvu ba apresiasaun husi Konsellu Ministrus. Senáriu dahuluk aprezenta valór dolar amerikanu billaun 1,100, daruak nian maka dolar amerikanu billaun 1,218 no opsaun datoluk ho valór dolar amerikanu billaun 1,350. Opsaun tolu ne’e la tama empréstimu sira. Ministériu Finansas prevee katak hahú husi preparasaun to’o ba loron atu submete ba Parlamentu Nasionál sei presiza loron 60 to’o 69.

 

 




Video Ligasaun:


Hakerek Komentariu Iha Facebook

Hakerek Komentariu Iha Account Facebook

Hare Komentariu Hotu-Hotu

Hakerek Komentariu